Odmorite se od svakodnevnog stresa i otputujte na jedan od najudaljenijih hrvatskih otoka – Lastovo.
Da užitak bude potpun, rezervirajte svoj apartman s pogledom na more, ili ako želite da vam je more još bliže rezervirajte jedan od apartmana koji su 100 metara udaljeni od mora.
Pripremite se za povratak u prirodu i vrijeme prije invazije industrije – u Parku prirode Lastovo prava rijetkost su: kafići, stres i beton.
Park prirode obuhvaća otoke Lastovo i Sušac te otočja Lastovnjaci i Vrhovnjaci. Četrdesetak južnodalmatinskih otoka privlači nautičare, kao i uvala Pasadur, sigurno sklonište od svih vjetrova. Lastovo će od vas tražiti prihvaćanje bontona čuvanja okoliša, a zauzvrat vam daruje užitak boravka u neoskvrnjenoj prirodi.
Dok je 40-tak crkvica i kapelica iz različitih vremena "razbacano" po šumovitom otoku, vojna utvrda Kaštel s brda budno pazi na srednjovjekovni gradić Lastovo. Nevidljiv s pučine i skriven u prirodnom amfiteatru, Lastovo čuva riznicu sakralne umjetnosti crkvu sv. Kuzme i Damjana te gotičke, renesansne i barokne kamene kuće. Šarm obiteljskim ognjištima daju fumari, ukrašeni dimnjaci. Lastovske skalinade, kamene stepenice, vodit će vas od kuće do kuće i pokazivati unikatne ornamentirane fumare čijom su se ljepotom mještani međusobno natjecali i hvalili svojim imutkom.
Iako je okružen svjetionicima Sušac, Tajan, Glavat i Struga, podmorje Parka prirode Lastovo svjedoči o antičkim brodolomima. Suživot potopljenih ostataka brodova s 248 vrsta morskih biljaka i koralja, spužvi te plaštenjaka ne smiju zaobići arheolozi, biolozi i zoolozi, ali ni laici zaljubljeni u ljepote podmorja.
Kroz šume, vinograde i maslinike otoka Lastova provest će vas isprepletene biciklističke staze te planinski i poljski putevi. Ako vas ne odvedu do kamenih kućica gdje će vam otočani pripremiti svježa jela pripremljena od domaće hrane, sigurno će vas završetak staze iznenaditi nekom skrovitom uvalom. Možda će plaže Zaklopatice izroniti pred vašim očima, možda pronađete Skrivenu Luku na južnom dijelu otoka, no trajektom ćete zasigurno stići u Ubli.
Običaj Lastovskih poklada zapisan je još daleke 1390. godine, a generacije otočana čuvaju ga i obnavljaju svake zime. Legendu o napadu katalonskih gusara na susjednu Korčulu i o njihovoj molbi za bezuvjetnu predaju Lastovčana, može vam ispričati svaki otočanin, a posebno preporučuju sudjelovanje u karnevalskoj povorci te spaljivanju Poklada, slamnate lutke.
"Lastovo otok glazbe", ljetni glazbeni spektakl izrastao iz maljušnog jazz festivala, mogao bi poremetiti idilu mirne turističke destiancije. Prihvatite tada životnu filozofiju otočana sadržanu u riječi "pomalo", sa značenjem opušteno, bez problema, lagano, polako, i prepustite se glazbi kojom će otok odzvanjati nekoliko dana. Ako silno patite za osamom, izlet na svjetionike i otoke Parka prirode Lastovo najbolje je rješenje.