UNESCO je u Hrvatskoj zaštitio 17 dobara materijalne i nematerijalne baštine, a čak 10 takvih fenomena skrila je Dalmacija. Materijalna baština s katedralama, povijesnim jezgrama i kulama povijesni je ukras kojim se diči Dalmacija, a UNESCO je prepoznao i značaj nematerijalne baštine po kojoj je Hrvatska vodeća u Europi.
Materijalna baština
Damacija i UNESCO svoju priču započinju Katedralom sv. Jakova u Šibeniku. Fascinira činjenica da je u potpunosti izgrađena od kamena, a fasadu joj obavija vijenac od 74 kamene glave koje prikazuju portrete kiparovih suvremenika.
Na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO je zapisao i staru jezgru grada Splita – 1700 godina staru Dioklecijanovu palaču. Unutar palače, mauzolej rimskog cara Dioklecijana pretvoren je u katedralu sv. Duje.
Povijesnom jezgrom Trogira Dalmacija nastavlja nizati bisere na UNESCO-ovom popisu, gdje se uz jedinstveni raspored ulica, smjestila katedrala sv. Lovre s predivnim srednjovjekovnim ulazom - Radovanovim portalom.
Još jedan srednjovjekovni grad koji je očarao UNESCO Dalmacija je sačuvala na samom jugu. Stari grad Dubrovnik, ukrašen baroknim crkvama i palačama, okružile su kule povezane s 2 km gradskih zidina.
UNESCO je na Hvaru, gdje Dalmacija skriva svoje najplodnije polje, zaštitio jedinstveni svjedok antičkog sustava podjele zemlje. Vinogradi i maslinici Starigradskog polja ostavili su nepromijenjeni antički krajolik od vremena grčke kolonizacije.
Nematerijalna baština
Najljepši dalmatinski ukras – čipka - dio je folklornog blaga Paga koju je prepoznao i UNESCO. Tradicionalno čipkarstvo njeguje se i na Hvaru gdje se predivna čipka izrađuje od niti agave.
Hvar je poznat po još jednom primjerku zaštićene baštine – Za križen, korizmenim običajem kojeg hvarski vjernici održavaju već pet stoljeća. Tradicionalna procesija prolazi čak 25 km povezujući šest mjesta otoka Hvara.
Srednjovjekovno viteško natjecanje koje Dalmacija već stoljećima redovito oživljava, poznata je kao Sinjska alka. Sinjski vitezovi, koji na konjima galopiraju niz ulicu pokušavajući kopljem dohvatiti prsten na užetu, osvojili su i UNESCO.
Još jedno povijesno blago koje Dalmacija prenosi naraštajima – ojkanje - atrakcija je koja se također našla pod UNESCO-ovim okriljem. Specifičan način pjevanja iz Dalmatinskog zaleđa "proizvodi" pjesmu koja traje koliko i dah pjevača,
Kulturna manifestacija - Festa sv. Vlaha - održava se u Dubrovniku od 10. st., a obilježava duhovnu povezanost grada i njegovog sveca-zaštitnika. Šaroliku kulturu koju na Festi pokazuje južna Dalmacija oduševila je UNESCO.