Od zrelih plodova grožđa do čaše ukusnog pića, vino prolazi cijeli ciklus pripreme. Možda najzanimljivija, a svakako najveselija etapa toga puta je Martinje.
Martinje je običaj krštenja vina koji se još od 17. stoljeća njeguje u sjevernim dijelovima Hrvatske. Veselo društvo sredinom studenoga okuplja se u vinogradima domaćina i u svojevrsnom obredu uzima uloge sudca, biskupa, kume i kuma vina kako bi se krštenje izvelo prema protokolu.
Tom prigodom šaljivim se "molitvama" zaziva boga vina da u narednoj godini domaćinima osigura obilje kobasica, rebaraca i drugih mesnih delicija, zajedno s litrama dobrog vina. Jednako tako "molitvama" se pokušavaju otjerati prazne posude, razbijene čuture, mrazovi i ostale nepogode koje bi ljude ostavile gladnima i žednima. Cijeli obred krštenja začinjen je, naravno, bogatom trpezom koja ne prolazi bez tradicionalne pečene guske.
Vesela prigoda krštenja vina drevni je poganski običaj koji je svećenik Martin oživio u 4. stoljeću. On je, kao veliki ljubitelj vina, odlučio popularizirati finu kapljicu među pukom s kojim je bio blizak. Prema njegovom imenu nastao je i hrvatski naziv za ovaj, mnogima omiljeni, običaj - Martinje. Još jedna zabavna legenda vezuje se uz martinjske običaje. Naime, tradicionalna pečena guska na stolu se nalazi po "kazni". Svećenik Martin nije želio postati dio visoke crkvene hijerarhije pa se pred proglašenjem za biskupa skrio u grmlju, a njegovo skrovište odalo je glasanje guske.
Martinje se u punom sjaju, s kostimiranim obredom, može vidjeti po manjim mjestima sjeverne Hrvatske, ali ništa manje zabavno nije ni po urbanim sredinama gdje se na štandovima nude najrazličitije vrste vina uz domaće kobasice i pjesmu.